„Jasno je da, bez pomoći dijaspore, bh. ekonomija u ovom trenutku ne bi mogla čak ni funkcionirati, osobito kada je riječ o punjenju proračuna, tako da je uloga dijaspore ogromna u održavanju likvidnosti bh. ekonomije.“, ističe Bećirović.
U Bosnu i Hercegovinu je za devet mjeseci prošle godine zabilježen priliv osobnih transfera iz inozemstva u iznosu od 3,26 milijardi KM. Dok podaci Centralne banke ukazuju na to da novčane doznake iz dijaspore nastavljaju rasti, ekonomisti vjeruju da je iznos čak i veći, što doprinosi jačanju ekonomije, ali i podrške najugroženijim stanovnicima.
Novčana sredstva iz dijaspore u iznosu 3,26 milijardi KM čine oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Zahvaljujući tim sredstvima, odnosno pomoći članova obitelji, tisuće korisnika minimalnih mirovina uspijevaju preživjeti stalna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, kažu umirovljenici, javlja BHRT.
„Od toga dođe negdje blizu milijardu i pol maraka izravne pomoći umirovljenicima. Znači to je negdje oko 30 posto proračuna umirovljenika u Federaciji i umirovljeniku je svaka marka bitna, osobito u ovoj situaciji koja nas prati pet godina, nije to od jučer.“, kaže Haso Halilović, predsjednik Udruženja umirovljenika Tuzlanske županije.
Da doznake iz inozemstva u većoj mjeri utječu i na kvalitet života ugroženih građana, potvrđuje i ekonomist Damir Bećirović. Dodaje da su novčana sredstva iz dijaspore koja su prošla kroz bankovni sustav vjerojatno i dvostruko veća od evidentiranog iznosa.
„Jasno je da, bez pomoći dijaspore, bh. ekonomija u ovom trenutku ne bi mogla čak ni funkcionirati, osobito kada je riječ o punjenju proračuna, tako da je uloga dijaspore ogromna u održavanju likvidnosti bh. ekonomije.“, ističe Bećirović.
