Jedna beba stara tek dva mjeseca preminula je u Mostaru od hripavca, opasne zaraze koja se već nekoliko tjedana širi i Hrvatskom. Inače, hripavac je potvrđen u više od 125 slučajeva zasad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a više zaraza je i u jednoj osnovnoj školi u Zagrebu, zbog čega je trenutno cijeli razred na antibioticima. Kako javlja Danas.hr, iz bolnice u Mostaru su potvrdili kako su imali samo jedan slučaj zaraze, dok su sve ostalo bile klasične respiratorne bolesti.
– Pored svih poduzetih mjera na klinici za dječje bolesti dijete je preminulo 8. listopada. Ja vam samo mogu reći u razgovoru s kolegama da je ovo dijete imalo i neke druge bolesti i što je najbitnije u svemu dijete nije bilo cijepljeno s obzirom i na dob, to je dva mjeseca – kazao je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo BiH Eniz Čolaković.
Inače, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije upozorio je kako ovoga tjedna bilježi znatan porast broja djece oboljele od hripavca. Nakon što ih je prošloga tjedna bilo 70, danas je zabilježeno 125 slučajeva, zbog čega iz Zavoda još jednom pozivaju roditelje da cijepe djecu. Među oboljelima jedna je beba završila u bolnici, dok jedno dijete školske dobi ima neurološke komplikacije.
Iz Zavoda naglašavaju kako se epidemije hripavca javljaju u ciklusima od tri do pet godina, a najbolji način zaštite je cijepljenje, koje je kod nas još uvijek nedovoljno. Procijepljenost djece predškolske odnosno dojenačke dobi je ispod 86 posto, a potpuno cijepljeno je manje od 72 posto djece. Da se ne bi širila bolest, potrebno je procijepiti 95 posto djece.
Hripavac (pertussis, magareći kašalj, kukurikavac) klinički je i javnozdravstveno važna, akutna, visoko zarazna infekcija dišnog sustava, a karakteriziraju je napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom. Dugotrajna je i u klasičnom tijeku može se podijeliti u tri stadija od kojih svaki traje oko dva tjedna, a ponekad i dulje. Izvor zaraze je bolestan čovjek, često adolescent ili odrasla osoba, a prenosi se kapljičnim putem. U pravilu na bolest treba posumnjati kod svakog pacijenta s kašljem kao jedinim ili vodećim simptomom, posebno kad nema ostalih pratećih simptoma poput povišene tjelesne temperature, glavobolje ili osipa.
