– U knjizi sam na primjeru jednoga pojedinca nastojao prikazati kako je djelovala tadašnja Služba državne sigurnosti (UDBA). Mislim da je to bio dobar način, da se kroz priču jednoga pojedinca, ispriča kako je djelovao taj represivni, totalitarni i komunistički sustav na političke neistomišljenike – istaknuo je autor.
– On mi je prvi ukazao na ovaj slučaj i njegov vrijedan arhivski materijal. Shvatio je da se radi o vrijednoj stvari koju bi trebalo dalje istražiti. Obavio sam svoj povjesničarski zadatak i istražio što se događalo prije i poslije tog slučaja – rekao je Mihaljević.
Operacija Paromlin vezana je za slučaj eksplozije u Paromlinskoj ulici u Zagrebu u rujnu 1975. godine i to kao neuspjelom pokušaju atentata na državnika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Mnogi povjesničari mišljenja su kako je to bio lažni pokušaj dirigiran od strane UDBA-e.
– U knjizi sam na primjeru jednoga pojedinca nastojao prikazati kako je djelovala tadašnja Služba državne sigurnosti (UDBA). Mislim da je to bio dobar način, da se kroz priču jednoga pojedinca, ispriča kako je djelovao taj represivni, totalitarni i komunistički sustav na političke neistomišljenike – istaknuo je autor.
Lučić je dodao i “kako je na taj način ta država (Jugoslavija) proizvela previše neprijatelja i bilo je logično da će se urušiti. Vinko Marković je mogao biti svaki Hrvat, svaki Hercegovac”.
Na promociji knjige istaknuto je kako ova knjiga njeguje kulturu sjećanja i da nije “poziv na nekakvu osvetu”.
Uz autora, u programu su sudjelovali Dražen Švegelj, Miroslav Akmadža, Ivica Lučić i Anita Martinac koji su zajednički poručili kako ovaj i slični slučajevi ne smiju ostati ispod tepiha te da nas moraju poučavati.
O autoru
Dr. sc. Josip Mihaljević je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2015. godine obranio doktorsku disertaciju Odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972.
Primarno područje znanstvenog interesa mu je hrvatska i jugoslavenska povijest druge polovice 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na teme iz društvene povijesti, te povijest komunizma i teorija totalitarizma.
Radio je kao vanjski suradnik (istraživač) u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, te kao suradnik na izradi Hrvatskog biografskog leksikona pri Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža.
Zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest sa zvanjem višeg znanstvenog suradnika, a također sudjeluje u radu više znanstvenih projekata.
Sudjelovao u uređivanju Časopisa za suvremenu povijest, časopisa Pilar: časopis za društvene i humanističke studije. Također bio je vanjski suradnik Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, predaje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu na kojem izvodi kolegij Ideologija i praksa komunizma u povijesnoj perspektivi.
Voditelj emisije „Povijesne kontroverze” na Trećem programu Hrvatskoga radija za koju je 2019. nagrađen nagradom „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti koju zajednički dodjeljuju Društvo za hrvatsku povjesnicu i Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti.
Autor je knjige Komunizam i čovjek: odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972. (Zagreb, 2016.) za koju je nagrađen Državnom nagradom za znanost za znanstvene novake te nagradom Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu.
Dobitnik je i nagrade „Dr. Tomislav Markus” za novaka godine (2014.) Hrvatskog instituta za povijest.
Član je Društva za hrvatsku povjesnicu i Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Godine 2022. objavio je i knjigu Kako je operirala Udba? Operacija ‘Paromlin’ i sudbina Vinka Markovića.
