Europska unija uskoro bi mogla ponovno promijeniti metodologiju proširenja, što bi imalo posljedice za sve zemlje obuhvaćene tim procesom, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Kako navode izvori iz EU, rasprava o promjenama dio je šire debate o načinu odlučivanja unutar Unije, posebno u području sigurnosne i vanjske politike.
Trenutačno se odluke u tim područjima donose jednoglasno, što znači da svih 27 država članica mora dati suglasnost. Budući da je proširenje vanjskopolitičko pitanje, nijedna zemlja kandidatkinja ne može napredovati bez potpore svih članica, što često izaziva frustracije i unutar EU i među kandidatima.
Povjerenica za proširenje Marta Kos nedavno je u Talinu istaknula četiri ključne točke moguće reforme. Prva se odnosi na unutarnju reformu EU i prelazak s načela veta na odlučivanje kvalificiranom većinom. Druga podrazumijeva da u članstvo ne mogu ući zemlje koje nisu u potpunosti spremne i koje nisu provele potrebne reforme.
Treća točka odnosi se na sprječavanje tzv. „trojanskih konja“, odnosno situacija u kojima država prihvati europske vrijednosti radi članstva, a potom ih kao članica zanemari ili poništi provedene reforme. U tom bi slučaju nove članice mogle biti sankcionirane.
Četvrta predložena promjena odnosi se na postupno uključivanje zemalja kandidatkinja u pojedine segmente EU prije punopravnog članstva. Time bi im se omogućile određene koristi – primjerice jači pristup jedinstvenom tržištu ili sudjelovanje u određenim procesima kao promatrači – dok istodobno nastavljaju s reformama.
Analitičari smatraju da je rasprava o novoj metodologiji rezultat geopolitičkih okolnosti i pritiska da se proces proširenja ubrza. Ipak, ostaje neizvjesno koliko će brzo i u kojem smjeru te promjene biti formalizirane.
