Splitskim sporazumom bh. Hrvatima još se obećavala konfederacija s RH

Prije 28 godina zbog pokolja u istočnoj Bosni na području zaštićenih UN-ovih zona Srebrenice i Žepe bošnjačka strana zatražila je pomoć od Republike Hrvatske i hrvatske strane kako bi spriječila ponavljanje sličnog masakra na području Bihaća, piše Večernji list BiH. Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman odmah je prihvatio poziv predsjednika ratnog bošnjačkog Predsjedništva Alije Izetbegovića te je u Splitu potpisana deklaracija koja je dovela do vojnog zajedništva, veličanstvenih vojnih akcija, uglavnom u izvedbi hrvatskih snaga, te okončanja rata.

Srebrenica okidač

Dio deklaracije, odnosno sporazuma, odnosio se i na oživotvorenje Washingtonskih sporazuma, a jedini dio koji je ostao prazno slovo jest dio o konfederalnim vezama između Republike Hrvatske i Federacije BiH. Potpisnici Splitske deklaracije bili su predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović te predsjednik Federacije BiH Krešimir Zubak i predsjednik Vlade BiH Haris Silajdžić.

– S obzirom na dramatičnost stanja u BiH, posebno u zaštićenim zonama Žepi, Goraždu, Sarajevu i Bihaću, dva su državna izaslanstva dogovorila da se u provedbu postignutih dogovora ide odmah. Unatoč svemu, naglašeno je da ni Republika Hrvatska ni Republika BiH nisu za ratno rješenje te pozivaju hrvatske Srbe da preispitaju aktualnu militantnu politiku i prihvate mirnu reintegraciju u ustavni poredak Republike Hrvatske, a bosanske Srbe da prihvate plan Kontaktne skupine.

Dvojica predsjednika pozvala su vlasti Srbije i Crne Gore da priznaju Republiku Hrvatsku i Republiku BiH i odustanu od agresije radi stvaranja velike Srbije – tako je izvješćivao Večernjak 1995. godine o tome događaju. Tako je, nakon što su 1992. godine prvi put potpisali sporazum o vojnoj suradnji, praktički dopušteno da Hrvatska vojska uđe u teritorij BiH te s postrojbama Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) započne niz akcija u zapadnom dijelu Bosne koje su dovele srpske snage u Hrvatskoj u gotovo potpuno okruženje. Uslijedile su veličanstvene pobjedničke vojne akcije Hrvatske vojske i snaga HVO-a kroz akcije “Ljeto ’95.”, “Oluja”, “Maestral”, “Južni potez”.

Najvažnija je, zapravo, bila operacija “Ljeto ’95.” koja se događala od 25. do 30. srpnja 1995. godine, kojom su zauzeti Grahovo i Glamoč te šira područja, oko 1600 četvornih kilometara. Srbi su u sjevernoj Dalmaciji dovedeni u poluokruženje, sa samo dva moguća izlaza prema BiH. Uz više postrojbi Hrvatske vojske, u toj akciji sudjelovale su 1., 2. i 3. gardijska brigada HVO-a, 60. gardijska bojna, Specijalna policija MUP-a HR Herceg Bosne, zatim Postrojba za posebne namjene “Gavran 2”, 96. domobranska pukovnija HVO “Bobovac”, zatim Postrojba za posebne namjene “Ludvig Pavlović” te 10. topničko-raketni puk HVO-a.

Ta je operacija stvorila preduvjete za oslobađanje Knina, sjeverne Dalmacije i Like, što je uslijedilo desetak dana poslije. Nakon Oluje, srpske snage pokušale su protuudar, pa čak u jednome dijelu uspjele, no hrvatske snage, koje su činile postrojbe HV-a i HVO-a, slomile su i taj otpor te je sve nastavljeno s Maestralom. Tada se prvi put u operacije hrvatskih snaga uključuje i Armija BiH. Svejedno, hrvatske snage zauzimaju Drvar, Šipovo, Jajce, a pripadnici Armije BiH Bosanski Petrovac, Bosansku Krupu i Ključ.

Politička pilula

U operaciji “Južni potez” snage HV-a i HVO-a su stigle do hidroelektrane Bočac, a na 20-ak kilometara od Banje Luke zaustavljene su zbog intervencije američke diplomacije, koja je cijelo vrijeme ohrabrivala savezništvo Hrvata i Bošnjaka u ratu. Zanimljivo je kako je sastavni dio Splitske deklaracije bila i formulacija o “konfederalnim vezama”, što je očito bila pilula za Hrvate u BiH, a čija realizacija, zapravo, nikada nije nikada bila realistična.

– Održavanje redovitih i stalnih političkih konzultacija radi ostvarivanja načela i dogovora ove deklaracije te pripremanja pravnih, političkih i drugih osnova za uspostavu konfederalnih veza s Republikom Hrvatskom – stajalo je u dokumentu. Uz to je dogovoreno i osnivanje političko-pravne stručne skupine sa “zadaćom da hitno analizira i predloži rješenja za integriranje funkcija vlasti Republike i FBiH”.

Večernji.ba