Predizborna kampanja uzima danak u političkom, ali i ekonomskom smislu
Iako je Bosna i Hercegovina u permanentnoj predizbornoj kampanji koju diktiraju različiti narativi kao posljedica dugogodišnjeg izostanka povjerenja među predstavnicima konstitutivnih naroda, posljednjih pola godine svjedočimo pravoj eksploziji retorike koja narušava politički ambijent u državi, odmiče fokus djelovanja institucija od provedbe reformi te u konačnici dodatno produbljuje nepovjerenje među narodima, piše portal Večernjeg lista BiH.
Financijski udar
Na financijskoj vagi takvo ponašanje proizvodi novi udar na životni standard žitelja, ali i konkurentnost domaćeg gospodarstva, a posljednji primjer je nemoć državnih institucija da ograniče rast cijena nafte zamrzavanjem trošarina, kao i propuštanjem rokova iz Reformske agende koja je preduvjet korištenja 976 milijuna eura iz Plana rasta Europske unije. Posljedice nečinjenja na svojoj koži u najvećoj mjeri osjećaju građani koji su ionako pogođeni snažnim inflacijskim udarima još od početka ruske agresije na Ukrajinu, a neujednačenost rasta osobnih primanja s porastom cijena prehrambenih proizvoda dovodi do stanja u kojemu je pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom 50,42%, a minimalnom 31,12%, dok je životni standard stanovnika BiH tek 40 posto prosjeka EU-a.
Specifičnost ovogodišnje kampanje ogleda se u činjenici da je nešto manje od sedam mjeseci prije održavanja općih izbora na djelu prelazak između tematske u posljednju fazu izborne kampanje, a što se ima zahvaliti situaciji u kojoj su pozicije već dulje pripremljene, izgrađene kroz narative koji dobivaju na snazi, a koji trebaju u biračkim bazama, ali i u značajnom dijelu potencijalnog biračkog tijela izazvati emocionalni učinak zavođenja.
Dvije godine nakon što je BiH dobila “zeleno svjetlo” za početak pregovora, u političkom, ali i tehničkom smislu nije napravljen potreban iskorak kako bi pregovori uopće i počeli, a na to je nedavno upozorio i šef Izaslanstva EU-a i posebni predstavnika EU-a u BiH Luigi Soreca, koji je u kolumni, uz ostalo, obradio temu što je BiH učinila u navedene godine, odnosno što još treba napraviti te koliko bi izborna kampanja mogla dodatno poremetiti nastojanja proeuropskih snaga, prenosi Večernji.ba. Podsjetio je kako je Europsko vijeće 21. ožujka 2024. godine dalo “zeleno svjetlo” za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, uputivši pritom na činjenicu da sami pregovori, kao strukturirani proces između Bosne i Hercegovine i EU-a, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja izazova koji već dugi niz godina koče Bosnu i Hercegovinu.
– Pregovori su najučinkovitiji način za jačanje funkcioniranja demokratskih institucija države, osiguravanje vladavine prava i radikalno unaprjeđenje životnog standarda, kao što je to bio slučaj u svakoj drugoj zemlji na putu prema članstvu. Dvije godine poslije, umjesto novog početka koji bi pomogao da se ubrza iskorištavanje značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se da je na pomolu još jedna propuštena prilika – upozorio je Soreca. Uz naglasak na jasnom stavu kako Europska unija želi Bosnu i Hercegovinu, visoki predstavnik uputio je na ono što trebaju učiniti domaće vlasti, uz napomenu kako propuštene prilike imaju svoju cijenu.