Još veći problem od upotrebe kedera predstavljaju – mreže.
Prema svjedočenjima lokalnog stanovništva i sportskih ribolovaca, mreže se bacaju pod okriljem noći, često uz samu obalu, a krivolovci u gumenim čizmama bez straha “operiraju na jezeru.
Ekološka udruga sportskih ribolovaca ‘Buško jezero’ upozorila je javnost na alarmantnu situaciju na ovom akumulacijskom jezeru.
Od 1. travnja na snazi je lovostaj na soma, dok je smuđ već u lovostaju od 1. ožujka. Ipak, stvarnost na terenu pokazuje drugačiju sliku – som i smuđ se love u velikim količinama, i to usred mrijesta, potpuno neometano i bez ikakvih kontrola.
“Na Buškom jezeru trenutačno ne možete, ako niste u krivolovu, loviti ni jednu ribu na kedera. A mi gotovo svakodnevno nalazimo upravo kedere – žive mamce koji su odbačeni nakon što su skinuti s udica,” poručuju iz Udruge.
Dodaju da oni koji na jezero dolaze ostati po nekoliko dana najmanje love babušku. Još veći problem od upotrebe kedera predstavljaju – mreže.
Prema svjedočenjima lokalnog stanovništva i sportskih ribolovaca, mreže se bacaju pod okriljem noći, često uz samu obalu, a krivolovci u gumenim čizmama bez straha “operiraju na jezeru. Na ovaj način pravi se ogromna šteta ribljem fondu, posebno šaranu, smuđu i somu.
“Nažalost, jezero je tijekom noći praktično prepušteno krivolovcima”, upozoravaju iz Udruge, dodajući da im se svakodnevno javljaju ribari i mještani sa svjedočenjima o zabrinjavajućim događanjima.
Ekološka udruga još jednom apelira na zaštitu ribljeg fonda Buškog jezera koji je u ozbiljnoj opasnosti.
Buško jezero najveća je hidroakumulacija u jugoistočnoj Europi, koja se proteže na 55,8 km kvadratnih površine.
Svojom nadmorskom visinom od 716 metara, dubinom koja doseže do 17 metara i ukupnom zapreminom od 782 milijuna metara kubnih, pravi dragulj je u srcu Hercegovine.
Dvije trećine površine jezera nalazi se u općini Tomislavgrad, dok jedna trećina pripada općini Livno. Raspolaže bogatstvom i raznovrsnošću ribljeg fonda (šaran, pastrmke, podbila, babuška, klen, som).